Archive for August, 2009

How to, tj. kako preživeti na auto pijaci

Naš je čovek sklon prodaji, kupovini, oduzimanju, dodavanju i sličnim rabotama, pa ako se pride još doda i ljubav prema automobilima koji su u našoj zemlji, jelte, svojevrsni statusni simbol (sećate se golfa 2 90-tih :D ) tu nastaje prava zbrka svakoga ko nema bar 3 pijačna dana provedena na autopijaci. Kako se nebi pogubili i kako bi lakše preživeli prodaju vašeg ljubimca, evo par saveta kojih se treba držati striktno i jasno…

1. Odaberi dobro mesto za svoj krš

Kako bi što više ljudi naletelo na vašeg ljubimca i makar ga pogledali pa makar i samo mrklim izrazom na licu, morate naći najbolje mesto na vašoj autopijaci. Najbolja mesta su definitvno mesta koja su udarna za pešake, jerbo pešaci peške dolaze da bi kupili kola, pa ako znate sa koje strane najviše dolaze na pijacu, to je mesto za vas. Treba da znate i kad doći, makar morali da dođete i budete prvi na pijaci, vredi da bi našli najbolje mesto…

2. Razveži jezik bre, ko kad ciganin prodaje svoga konja

Niste svesni šta sve ljudi umeju da kažu i kako da pohvale svoga “konja” na četiri točka! Pa to je ovo-ono, malo troši, mala registracija, ima plin, registrovan do kraja života, gume nove iz neke zapadne zemlje, delovi original, prošo par `iljada, bio garažiran, to sve zdravo, mož` ga teraš kod majstora, ja ti garantujem, održava ga taj i taj, to je vrhunski auto, ma nema da brineš, meni služio samo na pecanje kad sam išao, viš` kolko se spuštaju sedišta, dobro za “ono”, ima veliki gepek…E pa, ako i vi ne budete iz te priče, bar koliko toliko, osrednjem kupcu nećete biti interesantni ni vi a ni vaš “konj” pa ni neće poseći za novčanikom ili sličnim platnim sredstvom (njiva, kuća, blokovi, cigla, armatura, seno, drva…). Znači, tupi jezikom i palacaj koliko god da možeš i pride diži haubu da pokažeš sve prednosti tvog krša koliko god da možeš, dok ne dehidriraš.

3. Ubiti dosadu

Za slučaj da nemate sreće tog dana, vrlo je bitno da, dok se nadate da će neko pitati za vaš auto, ubijete dosadu a to možete uraditi na više načina:

1. Kupite novine, neke delje, i čitajte dok ne prevrnete oči, tj. dok ne zaspite.

2. Kupite neki energetski napitak (guarana je vrlo popularna međ` prodavcima) i pijuckajte lagano, pa cigareta (ako ste pušač), pa malo prošetate, pogledate malo i tako…

3. Molite Boga da se pored vas parkira neko sa besnim autom i dobrim ozvučenjem, pa ga zamolite da pusti muziku neku i uživajte…

Tags: , ,

Bez poente

Prvi je pohrlio da bi bio prvi.

Drugi i svi ostali su hrlili nadajući se da neće biti to što jesu…tj. drugi i svi ostali.

Ona je čekala prvog pa ko god to bio, valjda je prvi najbitniji?

A svi znamo da ko prvi devoci -> u laži mu kratke noge…

Čiča-Miča i gotova priča bez ikakve poente…

Tags: ,

40 godina UNIX-a

Pre 40 godina Unix je počeo da se razvija.

U avgustu 1969. godine Ken Thompson počeo je da razvija UNIX, čiji naslednici danas u svetu dominiraju na serverima i supercomputer računarima.

Početak Unix operativnog sistema vezan je za Bell Labs, u kome se tada moglo slobodno razvijati i istraživati. Sve je počelo sa jednom igrom: Space Travel. Ken Thompson je ovu igru programirao za Multics, koja je simulirala planete u sunčevom sistemu. Čak šta više tu je bio mali svemirski brod sa kojim se moglo obilaziti planete pa čak i na njih sletati. Ova igrica bila je prepravljena i napisana u fortranu za operativni sistem GECOS i radila je na GE 635. Naravno grafika je bila dosta siromašna, ali je rešenje pronađeno u jednom mini računaru tipa PDP-7 koji je imao prvoklasni terminal display. Računar sa jednom petocifrenom ili čak šetocifrenom etiketom za cenu kupljen je za jedan projekat ali je vodja projekta prešao u drugo odelenje.

Space Travel napisan je od početka u asembleru na GE 635 prekompajliran na cross kompajleru i prebačen je putem bušenih kartica na PDP-7. Posle toga napravljen je file sistem. U leto 1969. godine Thomson je našao vremena za već napravljenu osnovu da dovrši kompletan operativni sistem. Unix, na početku Unics je rođen. Kako to uvek na početku biva para nije bilo za nastavak razvoja.

Sledeći korak je napravljen kada je kupljen jedan PDP-11 za razvoj programa za obradu teksta. Ken Thompson i trojica njegovih kolega Dennis Ritchie, Malcom Douglas McIlroy i Joseph F. Ossanna portovali su Unix na PDP-11 da bi obavili zadatak pravljenja programa za obradu teksta zbog čega je računar i bio kupljen. Thompson je pored svega na brzaka potovao i program za pisanje teksta RUNOFF pod imenom roff na Unix.

Za uspeh Unix-a usko je povezan i razvoj programskog jezika C koji je napisao Dennis Ritchie. Na početku je bilo problema pošto nije postojala struktura, početkom 1970. godine Unix Kernel napisan je kompletno iz početka u programskom jeziku C. Tek od tog trenutka je Unix koliko toliko postao portabilan. Od trenutka kada je C kompajler bio u mogućnosti da proizvede ispravan kod, sve ostale stvari su mogle dalje da se koriste.

Unix je čak i za to vreme bio relativno jednostavan iako je bio pravi višekorisnički operativni sistem. Legendarna knjiga »Lions’ Commentary on UNIX« sadrži kompletan kernel kod Unix operativnog sistema u verziji 6 koja je 1997. godine imala oko 10.000 redova. Knjiga pokazuje da je većina struktura podataka i algoritama održavana jednostavno – za današnje vreme ovakav način ne bi zadovoljio skaliranje – tada nije trebalo toliko drajvera za uređaje. Mnogi zaključci i pouke proizišli su iz manje uspelog Multics projekta .

Iz toga je proižišla Unix filozofija:

* Piši programe koji rade samo jednu stvar ali zato je rade jako dobro
* Piši programe koji zajedno sarađuju
* Piši programe koji obrađuju veliki količinu protoka teksta, jer to je univerzalni interfejs

Podela Unix-a na BSD i AT&T varijantu (System V) kao i borba oko prava za Copyright je jedan važan deo istorije Unix-a u 1980tim godinama. Bez Unix-a danas ne bi postojao Solaris, HP-UX, AIX itd. Takođe ne sme da se zaboravi na 386BSD kao i njegove derivate koji u osvnovi imaju dosta originalnog koda, kao i naravno Linux koji je od samom početka zamišljen kao klon bez korišćenja i jednog reda Unix koda. Svega ovoga ne bi bilo da nije bilo sada već legendarnog Unix-a kao i genijlanih ljudi koji su ga stvorili.

Izvor pro-linux

Tags: , , ,

Get Adobe Flash playerPlugin by wpburn.com wordpress themes